Veštice u slovenskim mimovima: verovanja Slovena u demone i njihova duhovita tumačenja

Folkloristika 11/1 (2026): 47–58
Autor: Dejan Ajdačić
Tekst: PDF
https://doi.org/10.18485/folk.2026.11.1.3

U radu su analizirani preobražaji predstava o vešticama iz slovenskih narodnih verovanja u humorističkim prikazima u internet mimovima. Polazna pretpostavka jeste da digitalna kultura u mimovima potiskuje zajedničke slovenske i lokalne folklorne osobenosti i zamenjuje ih internacionalno prepoznatljivim stereotipima preuzetim iz popularne kulture, dok se istovremeno lik veštice reinterpretira kao simbol moderne, samostalne i emancipovane žene. Druga hipoteza odnosi se na mehanizme humora koji se zasnivaju na parodiji, inverziji tradicionalnih rodnih uloga i spajanju elemenata horora i bajke sa svakodnevnim kontekstima. Metodološki okvir obuhvata folklorističku, etnolingvističku i komparativnu književnu analizu, kao i kvalitativnu analizu sadržaja odabranih mimova na slovenskim jezicima. Posebna pažnja posvećena je motivu metle, predstavama saobraćajnih nezgoda, inverzijama motiva „princa na belom konju“, kao i savremenim reinterpretacijama Baba Jage. Istraživanje pokazuje da mimovi retko zadržavaju autentične elemente slovenskog narodnog verovanja, osim u slučaju Baba Jage, dok se većina predstava oslanja na redukovane vizuelne klišee – šiljati šešir, crnu odeću, metlu kao prevozno sredstvo. Zaključuje se da mimovi funkcionišu kao oblik digitalnog folklora u kojem globalizovani obrasci nadjačavaju lokalne tradicije, a lik veštice postaje fleksibilan kulturni znak kroz koji se izražavaju savremene predstave o rodnim odnosima, moći i društvenoj slobodi.

Ključne reči: veštice, slovenski folklor, mimovi, digitalni folklor, parodija, popularna kultura, rodni stereotipi, globalizacija.